Utorak, 06 Siječanj 2009
Bozic
Udruga ljekarnika
Predstavljanje Udruge ljekarnika PDF Ispis E-mail

Udruga ljekrnika je dobrovoljna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, odnosa s tijelima državne uprave, sindikatima, radnog i socijalnog, prometnog, fiskalnog, financijekog, te gospodarskog zakonodavstva, kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora, radnih sporova, te drugih pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj poslodavaca.

Ustroj, djelovanje i Statut Udruge temelje se na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje poslodavaca - članova Udruge.

U svojem djelovanju Udruga promiče ideje slobode poduzetništva i socijalne pravde.

Udruga je nužni socijalni partner i protuteža udrugama radnika u sklopu slobodnog gospodarskog i demokratskog društvenog sustava.

U odnosu sa sindikatima i drugim udrugama radnika, Udruga radi na ostvarenju trajnih i stabilnih dobrih odnosa, utemeljenih na uzajamnom uvažavanju interesa i poštivanju prava.

Udruga radi na uspostavljanju i očuvanju socijalnog mira, kao trajne pretpostavke stabilnih uvjeta poslovanja, a u slučaju kolektivnih radnih sporova, napose štrajka i isključenja s rada, osigurava solidarnost i uzajamnu pomoć članovima Udruge.

Članom Udruge ljekarnika, kako je to određeno Statutom Udruge može postati svaka fizička  i pravna osoba koja je registrirana i pretežito obavlja djelatnost ljekarništva.
 


Članovi Izvršnog odbora Udruge ljekarnika
 
Zapisnik s Izborne Skupštine Udruge ljekarnika, održane 12. veljače 2008. godine s početkom u 11,00 sati u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Pavla Hatza 12, Zagreb izabran je novi sastav  Izvršnog odbora:


Saša Cvetojević, predsjednik
Sonja Stublić, dopredsjednica
Dubravko Šćuric, dopredsjednik
Zoran Maleš, član
Dario Petek, član
Irena Pavlić, član
Vlasta Jelovec, član
Đurđa Rizk, član
 

Aktivnosti Udruge ljekarnika 07/2008.

Većinu aktivnosti ove Udruge predstavljaju  odnosi s tijelima državne vlasti, tako da su  i sve aktivnosti usmjerene prema Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi te Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

- imenovanjem predstavnika HUP-a u  Upravnom vijeću HZZO-a znatno se ubrzava uključivanje tema ljekarništva  na sjednice Upravnog vijeća HZZO-a, a samim time i rješavanje problematike.


- suradnja s Hrvatskom ljekarničkom komorom je podignuta na zadovoljavajući nivo, te se aktivnosti Udruge i Komore često odvijaju koordinirano.

- Članovi Udruge aktivno sudjeluju u radu  povjerenstva GSV-a za mirovinski i zdravstveni sustav i povjerenstva GSV-a za rad i socijalnu politiku..


KOORDINACIJA LJEKARNI U ZAKUPU

- radi efikasnijeg rada unutar Udruge  formirana je  Koordinacija za ljekarne u zakupu jer je rješavanje statusa zakupa definirano kao prioritetno.

Na inicijativu Udruge ljekarnika i Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu  u siječnju 2007. godine ponovno je pokrenuto pitanje  izrade Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih zdravstvenih ustanova.  O problemu zakupa razgovaralo se i s ministrom i državnim pomoćnikom.

Članovi Udruge ljekarnika i Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu bili su uključeni u izradu Izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i postupku za davanje u zakup dijelova domova zdravlja i ljekarničkih ustanova koji je stupio na snagu 15. 11. 2007,  no kako je  ostalo dosta otvorenih pitanja zatraženo je da se žurno nastavi raditi na poboljšanju Pravilnika, što je i zaključak sjednice  GSV-a (od 19. srpnja 2007.)

 

ODNOSI SA ČLANOVIMA

Tijekom proteklog razdoblja održavani su pojedinačni kontakti s članovima, uz redovito informiranje o aktivnostima cijele Udruge.

Predsjednik Udruge ocjenjuje suradnju većine članstva Udruge u radu Udruge nedovoljnom. Većina članstva ne komentira upućene materijale,  te ne daje prijedloge, pogotovo ne u pisanoj formi i uz obrazloženje. U narednom periodu novo vodstvo Udruge mora poraditi više na motiviranju članstva da se uključi u rad Udruge.

 
ODNOSI S MEDIJIMA

Udruga ljekarnika kroz mjesečnik Eukonomist, e-bilten, web stranice HUP-a  informira svoje članove ali i ostalu javnost o svojim aktivnostima.

Predsjednik Udruge redovito je održavao kontakte sa novinarima koji obrađuju zdravstvene teme, što je rezultiralo povećanim interesom novinara za probleme u ljekarništvu i povećanim brojem tema koje su obrađivale gorući financijski problem – dugovanja HZZO-a.

 
Saša Cvetojević o problemima u ljekarničkoj branši PDF Ispis E-mail
(EUKONOMIST, br.11/2006)
 
Novi pravilnik, novi problemi
 
Ljekarnička djelatnost i struka već je duže vremena u krizi. Pritisci od strane nadležnih institucija i HZZO-a svake godine umanjuju dignitet magistra farmacije kao visokoškolovanog stručnjaka, pokušavajući ga pretvoriti u administratora koji ispunjava beskonačne tablice podataka. S druge strane, isti ti zakoni, pravilnici, naputci i slično uvijek se donose bez konzultacija s onim tko te propise provodi na terenu -  farmaceutom. Sve to dovodi do ogromne frustracije zaposlenika u ljekarnama, vlasnika ljekarni, pacijenata, a i ljudi koji rade u HZZO-u.

Saša Cvetojević je predsjednik HUP - Udruge ljekarnika već pet godina. Diplomirani je ekonomist, završio je poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i stekao međunarodnu diplomu iz Zdravstvenog menadžmenta.

Član je Upravnog vijeća HZZO-a u drugom mandatu te koordinator Povjerenstva za mirovinski i zdravstveni sustav GSV-a. S njim razgovaramo o problemima s kojima se susreću članovi njegove Udruge.

Zdravstvo kao biznis?

Zdravstvo je s jedne strane djelatnost koja je humana i po samoj prirodi stvari neprofitna, a s druge je i ogroman biznis. Samo lijekovi na recept godišnje potroše oko 2,7 milijardi kuna novca iz proračuna HZZO-a. S lijekovima koji se izdaju u bolnicama cifra prelazi iznos od tri milijarde kuna godišnje.

Većina zdravstva grca u gubicima, dugovi se gomilaju, dobavljače se plaća u rokovima i do 360 dana. Sustav je konstantno na rubu kolapsa, ali se nekako uvijek pred slomom nađe spasonosno rješenje, najčešće u vidu novog zaduženja. Iz godine u godinu najlošije prolaze oni koji uspijevaju smanjiti svoje troškove, koji pronalaze i druge načine financiranja (osim prihoda od HZZO-a) i koji najtiše podnose sve probleme. Većina novca odlazi u sustave bolnica koje su nerestrukturirane i koje u financijskom smislu izgledaju kao vreće bez dna. Ljekarnama se prigovara jer imaju više plaće od ostatka zdravstva i pozitivne rezultate poslovanja, dok zdravstvo grca u gubicima. Ne spominje se da su ljekarne smanjile svoje troškove poslovanja i okrenule se maksimalno drugim izvorima te da imaju višu kvalifikacijsku strukturum zaposlenih.

Ljekarna nije potpuno ovisna o HZZO-u jer dio prihoda namiruje i tzv. ručnom prodajom tj. prodajom ostalih artikala na slobodnom tržištu i prodajom lijekova na privatni recept ili preko drugih osiguravatelja. Tako ljekarne imaju i dio prihoda koji nije iz HZZO-a te s time krpaju rupe u likvidnosti koje nastaju uslijed stalnog kašnjenja plaćanja za lijekove koji se izdaju na recept, a koje plaća HZZO.

Što tu može učiniti  HUP - Udruga ljekarnika?

Udruga ljekarnika ponajprije svojim aktivnostima nastoji zaštititi interese svojih članova u nastupima prema HZZO-u i Ministarstvu zdravstva. Dugogodišnjim radom uspjeli smo se izboriti za to da budemo informirani o promjenama koje se događaju u sustavu zdravstva i koje većinom negativno utječu na poslovanje ljekarni. Trudimo se postati i  jedan od faktora koji može utjecati na donošenje i provođenje propisa. Formalno smo uključivanjem u rad Upravnog Vijeća HZZO-a to i uspjeli, ali u stvarnosti naš glas je samo jedan od devet glasova jednog tijela čiji je utjecaj minoriziran.

Ipak imate i uspjeha...

Tijekom ove godine vodili smo veliku bitku oko izmjena nepravednog pravilnika o ortopedskim pomagalima kojim se željelo zabraniti ljekarnama da izdaju ortopedska pomagala (pelene za inkontinenciju, pribor za dijabetičare, katetere i slično). Time bi se ljekarnama ponovno suzio obujam poslovanja, a pacijentima bi se nametnuo neki drugi način opskrbe mimo već uhodanog i dobro organiziranog sustava ljekarni. U konačnici smo uspjeli pa je asortiman koji su ljekarne i do sada izdavale ostao i dalje u njima. Time smo omogućili pacijentu da i dalje, na jednom mjestu, u primjerenom ambijentu, uz stručni nadzor i savjet dobije i lijek i pomagalo za svoju bolest. Ljekarnama smo pak osigurali da nastave s normalnim poslovanjem bez gubitka dijela asortimana.

Koji su najveći problemi?

Postoje određeni problemi i s čestim promjenama pravilnika koji regulira otvaranja novih ili preseljenja postojećih ljekarni. Za otvaranje ljekarne vrijede posebni propisi koji reguliraju koliko ljekarni može biti na kojem području te koliko moraju biti udaljene jedna od druge.

U zadnje vrijeme česte su promjene lista lijekova te promjene cijena lijekova na njima. Uglavnom je riječ o sniženjima cijena. Ljekarne tu dodatno trpe gubitke jer moraju imati velike zalihe.

Novim pravilnikom o izdavanju i propisivanju lijekova - koji je usvojio HZZO, a koji zabranjuje ljekarniku da izda potpuno isti lijek,  jednakog sastava i cijene u slučaju da na tržištu nema takvog lijeka koji je napisan na receptu - nastat će dodatni problemi pacijentima i ljekarnicima. Ljekarnici će morati držati još veće zalihe svakog pojedinog tvorničkog imena lijeka, a pacijenti će se u slučaju da im je na receptu ime lijeka kojega nema na tržištu morati vraćati nazad u ordinaciju kako bi doktor prepravio recept.
 
[ Natrag ]