|
|
|
|
|
|
PREPORUKE EUROPSKIH PODLODAVACA
EUROPSKOJ KOMISIJI
|
|
|
|
|
|
Koordiniranom
akcijom do stabilizacije
međunarodnog
financijskog sustava
|
|
|
|
|
|
|
|
Europska udruga poslodavaca BusinessEurope, u čijem je
članstvu i Hrvatska udruga poslodavaca, prije dva dana je objavila
poseban dokument s preporukama Europskoj komisiji u svezi zabrinjavajućeg
stanja na financijskim tržištima, ali i alarmantnog stanja u gospodarstvu
uopće. U svojim zahtjevima Europskoj komisiji poslodavci ...
više
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 do 12: NA POTEZU JE IZVRŠNA
VLAST
|
|
|
|
|
|
Zahtjevi
poslodavaca Vladi RH
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatska udruga poslodavaca, kao organizacija koja
okuplja preko 5000 poduzetnika i poslodavaca, a koji zapošljavaju oko
pedeset posto zaposlenih izvan javne uprave i državnih poduzeća, izražava
svoju ...
više
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UTJECAJ PRISTUPANJA NATO SAVEZU
NA HRVATSKO
GOSPODARSTVO
|
|
|
|
|
|
Mogućnosti
mnogobrojnih makroekonomskih i
mikroekonomskih
dobiti za hrvatsko gospodarstvo
|
|
|
|
|
|
|
|
U okviru središnjeg godišnjeg skupa menadžera
sigurnosti održana je trodnevna Konferencija o upravljanju poslovima sigurnosti
na kojoj je hrvatske poslodavce predstavljao Đuro Popijač, glavni
direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Popijač je u ....
više
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Koordiniranom akcijom do
stabilizacije međunarodnog financijskog sustava
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Europska udruga poslodavaca BusinessEurope, u čijem je
članstvu i Hrvatska udruga poslodavaca, prije dva dana je objavila
poseban dokument s preporukama Europskoj komisiji u svezi zabrinjavajućeg
stanja na financijskim tržištima, ali i alarmantnog stanja u gospodarstvu
uopće. U svojim zahtjevima Europskoj komisiji poslodavci naglašavaju kako
vlade
|
|
|
|
|
europskih zemalja moraju pokazati težnju za
koordiniranom akcijom na globalnoj razini kako bi se stabilizirao
međunarodni financijski sustav te poduzele odgovarajuće mjere s ciljem
osiguravanja neprekinutog priljeva novca gospodarstvu. Poslovna zajednica
od Europske središnje banke očekuje da smanji kamatne stope kako bi se
ublažili gospodarski učinci krize i pritom održala stabilnost cijena.
Naglašeno je kako brza provedba dogovorenih strukturalnih reformi i
implementacija preporuka Lisabonske strategije i dalje predstavlja
najprimjereniji odgovor na jačanje EU, kao i za osiguranje konkurentnosti
tvrtki i radnika. Kao zadnju važnu preporuku, poslodavci smatraju da
vlade moraju poboljšati sustav kontrole javne potrošnje i sustav
oporezivanja kako bi se osigurala produktivnost i primjereni životni
standard, uz strogu kontrolu deficita i potpunu provedbu odredbi i u duhu
Pakta za
stabilnost i razvitak. Ekonomski rast, prema
predviđanju europskih poslodavaca, u narednoj će godini u EU dosegnuti
svega 0,4%, dok će u Euro zoni rast iznositi svega 0,2%. Očekuje se i
značajnije smanjenje ulaganja ali i razine zaposlenosti, a što će biti po
prvi put nakon 1993. godine. Niže cijene roba, slaba gospodarska
aktivnost i rastuća nezaposlenost (1,1 milijun) doprinijet će opadanju
stope inflacije u euro regiji s ovogodišnjih 3,4% na 2,4% u sljedećoj
godini. Hrvatska udruga poslodavaca kao članica Europske udruge
poslodavaca prošli je tjedan utvrdila prioritete gospodarske politike u
našoj zemlji i iste uputila svojim partnerima u GSV-u, a kojima bi se
ublažilo učinke već vidljivog usporavanja gospodarskih aktivnosti u nama
glavnim emitivnim tržištima.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zahtjevi poslodavaca Vladi RH
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Hrvatska udruga poslodavaca, kao organizacija koja
okuplja preko 5000 poduzetnika i poslodavaca, a koji zapošljavaju oko
pedeset posto zaposlenih izvan javne uprave i državnih poduzeća, izražava
svoju zabrinutost trenutnim stanjem koje se
|
|
|
|
|
ogleda u vidljivom usporavanju ekonomske aktivnosti
naših gospodarstvenika. Razumijevajući sadašnje stanje kao upozoravajuće,
HUP je utvrdio vlastita stajališta i zahtjeve Vladi Republike Hrvatske
kojima bi se ublažio prvi udar svjetske krize na naše gospodarstvo i
omogućilo pripremu mjera aktivne gospodarske politike s dugoročno
pozitivnim učincima na gospodarstvo ali i društvo u cjelini. Velika kriza
na financijskim tržištima (kako bankarskog sustava tako i financijske
infrastrukture) za sada se rješava koordiniranim sudjelovanjem
nacionalnih vlada uz veliku i nekad nezamislivu intervenciju države. Ovaj
intervencionizam, uz vidljiv cilj sređivanja svjetskog financijskog
sustava, za svoj noseći zadatak ima i onemogućavanje većeg prelijevanja
utjecaja financijske krize na tzv. realni sektor, odnosno na cijelo
gospodarstvo.
Veliki plimni val svjetske financijske krize za sada smo izdržali na
nogama. Sada nam se postavlja pitanje što dalje?! Moglo bi se
reći da je monetarna vlast učinila svoj dio posla, barem u ovoj fazi, a
sada je red na izvršnoj vlasti da obavi svoj dio. Hrvatska vlada ne može
i ne smije biti izuzetak, jer je naše tržište tijesno povezano sa
svijetom i samim tim vrlo ranjivo. U tom smislu hrvatski poslodavci i
poduzetnici od Vlade Republike Hrvatske očekuju sljedeće mjere:
- Javna potrošnja ne
smije biti uzrok rasta troškova poslovanja
- Realne plaće treba
održati poreznim rasterećenjem
- Država ne smije
biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru
- Državne investicije
treba odmah preusmjeriti na one sektore i gospodarske subjekte koji
u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke
- Povećati skrb o
malim i srednjim poduzetnicima koji su glavna snaga za očuvanje i
rast zaposlenosti
- Očuvati
konkurentnost izvoznog gospodarstva kombinacijom mjera fiskalne i
monetarne politike i poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz
- Mjerama aktivne
politike onemogućiti rast sive ekonomije koja ima plodno tlo u
potencijalnoj krizi
- Kreditni potencijal
hrvatskih banaka treba služiti prije svega gospodarstvu i
stanovništvu, a ne državi.
- Ugraditi ove mjere
u politiku Vlade RH u izradi Državnog proračuna za 2009. godinu
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatramo da bez
prilagodbe svakog od sudionika našeg tripartitnog dijaloga (Vlada RH,
sindikati, poslodavci) neće biti ublažavanja negativnih učinaka na
poslovanje gospodarskih subjekata, ali niti na život naših građana.
Poslodavci će se iz nužnosti opstanka ali i misije poduzetništva morati
prilagoditi novonastalim uvjetima. To mora i izvršna vlast najprije
središnje države a potom i nižih razina (bez obzira na predstojeće
lokalne izbore). Dosadašnji konstruktivni dijalog sa sindikatima daje
nadu da postoji razmijevanje socijalnih partnera za novonastalu situaciju
ali i zajednički interes da se u novim uvjetima svi ponašamo odgovornije
i solidarnije.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mogućnosti mnogobrojnih
makroekonomskih i mikroekonomskih dobiti za hrvatsko gospodarstvo
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U okviru središnjeg godišnjeg skupa menadžera
sigurnosti održana je trodnevna Konferencija o upravljanju poslovima sigurnosti
na kojoj je hrvatske poslodavce predstavljao Đuro Popijač, glavni
direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Popijač je u svom izlaganju
naglasio značaj ulaska naše
|
|
|
|
|
zemlje u ovaj politički i gospodarski savez koji
omogućava suradnju država kroz različite aktivnosti koje su zajednički
dogovorene i organizirane i koji jamči geoekonomsku stabilnost i
ujednačeni gospodarski rast. Ulazak naše zemlje u NATO savez predstavlja
mogućnost za mnogobrojne makroekonomske i mikroekonomske dobiti za naše
gospodarstvo, istaknuo je Popijač. Kao najvažnije makroekonomske dobiti
za našu zemlju možemo istaknuti daljnji porast robne razmjene s drugim
zemljama članicama Saveza, povećanje ulaganja stranog kapitala u hrvatsko
gospodarstvo te rast kreditnog rejtinga. Mikroekonomska korist najviše će
se očitovati u mogućnosti hrvatskih tvrtki da postanu službenim
dobavljačima NATO-a preko Agencije za održavanje i nabavu (NAMSA).
Usustavljivanje baze podataka hrvatskih poduzeća kao i proizvoda i usluga
koje nude, a koja po svojim tehničkim i tehnološkim karakteristikama i kakvoćom
zadovoljavaju NAMSA zahtjeve značilo bi za hrvatsko gospodarstvo
pronalaženje pravih partnera u zemljama NATO saveza i PfP za poslovnu
suradnju i povezivanje na proizvodima i uslugama za potrebe NAMSA-e i
NATO-a, zaključio je Popijač. Na Konferenciji čiji je cilj unaprijediti
sustav upravljanja poslovima sigurnosti u korporacijama, novčarskim i
osiguravajućim institucijama, tvrtkama za privatnu zaštitu osoba i
imovine, tijelima državne uprave i lokalne samouprave sudjelovalo je 22
stručnjaka iz prakse i politike: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila (dekan
Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu), Marijan Benko (savjetnik
ministra unutarnjih poslova), Pjer Šimunović (ravnatelj Uprave za
obrambenu politiku Ministarstva obrane RH), Pavle Kalinić (pročelnik Ureda
za upravljanje u kriznim situacijama Grada Zagreba), Amir Takomi (CSO),
mr.sc. Boris Smiljanić (Soboli d.o.o.), prof. Ivica Žigić (CIPR, Croatia
osiguranje d.d.), dr.sc. Zvonko Biljecki (Geofoto), d.i.e. Hrvoje
Milašinčić (Sedam IT d.o.o), d.i.e. Goran Oparnica (INSIG2), d.i.e Dejan
Čakija (Eccos Inženjering), ing. Robert Pažitka (Pro Alarm), mr.sc Bruno
Baljkas (ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava), d.i.e.
Bojan Ždrnja (CISSP, GCIA, GCIH., INFIGO IS d.o.o.), Dejan Košutić, MBA
(KVADRA savjetovanje), Saša Aksentijević, MBA IT (Saipem Croatia-ENI
Group), Žarko Katić (pomoćnik ministra unutarnjih poslova RH), Vanja
Nadali (direktor Sektora osiguranja imovine i reosiguranja Croatia
osiguranje d.d.), dipl.iur. Berislav Matijević (Croatia osiguranje d.d.)
i dr.sc. Đuro Črnjak (HPB). Program se odvijao unutar 5 sekcija (NATO,
gospodarstvo, sigurnost, Sigurnost, kritične nacionalne infrastrukture,
Nove tehnologije kao alati sigurnog poslovanja, Informacijska sigurnost i
kontinuitet poslovanja i Sigurnost novčarskih i osiguravajućih
institucija) i 22 modula. Ova trodnevna konferencija je održana u
organizaciji Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti, od 21. do 23.
listopada, u Biogradu na moru, uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca,
Hrvatskog ureda za osiguranje, Hrvatske udruge banaka i Hrvatskog ceha
zaštitara. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
KONKURENTNOST HRVATSKOG
TURIZMA: UGOSTITELJSTVO I TURIZAM U VRTLOGU REFORMI
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na sjednici Izvršnog odbora Udruge ugostiteljstva i
turizma glavne teme razgovora bile su brojne zakonske izmjene i reforme
važne za uređenje poslovnog okružja u ovoj djelatnosti. Usklađujući
sadržaj odredbi hrvatskog Zakona o radu sa sadržajem pravne stečevine
Europske unije, vezan
|
|
|
|
|
uz prekovremeni rad i preraspodjelu radnog vremena,
želimo naglasiti važnost cjelovitog, a ne fragmentarnog pristupa
normativnog usklađivanja s EU radi očuvanja stanja ugovorenog među
socijalnim partnerima kolektivnim ugovorom u ovom strateškom gospodarskom
sektoru kako bi se očuvalo postojeće stanje konkurentnosti, istaknuo je
Jako Anadabak, predsjednik Izvršnog Odbora Udruge ugostiteljstva i
turizma. Jasna Kulušić, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma
osvrnula se na inicijativu poslodavaca za popisivanjem skrivenih nameta u
hrvatskom gospodarstvu. Ukupno su do sada pobrojana 245 nameta u
gospodarstvu. Hrvatski poduzetnici su pod neizdrživim pritiskom različitih
davanja morali ukazati na ovu neprihvatljivu i neodrživu praksu kako na
razini središnje države tako i na razini lokalne uprave i samouprave. HUP
je pokrenuo i široku akciju među svojim članstvom s ciljem prikupljanja
mišljenja članica o onim nametima koji ne mogu izdržati test ekonomske
održivosti, a i logički su upitni. Iz dobivenih podataka članica Udruge
ugostiteljstva i turizma proizlazi da su za djelatnost ugostiteljstva i
turizma najprioritetniji za rješavanje sljedeći nameti: komunalna naknada,
naknada za uređenje voda i naknada za zaštitu voda, članarina turističkoj
zajednici, spomenička renta, ZAMP (Sporazum o načelima i uvjetima za ostvarivanje
prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo
vlastito korištenje) i RTV pretplata, boravišna
pristojba, a slijede naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma,
članarina i doprinos HGK, naknada za korištenje javnih površina,
komunalni doprinos, javnobilježničke pristojbe i koncesije za pomorsko
dobro. Pri Ministarstvu turizma pokrenuta je izrada dubinske analize
stanja u sektoru turizma i ugostiteljstva s ciljem definiranja potrebnih
mjera gospodarske politike Vlade Republike Hrvatske za povećanje
konkurentnosti turističkog gospodarstva. Definiranje strategije i jasnih
prioriteta u ovom sektoru čini se nužnim kako bi se omogućilo konkurentno
poslovno okruženje za razvoj turizma naše zemlje. Hrvatska udruga
poslodavaca želi upozoriti na alarmantno stanje u ovoj djelatnosti:
stalni porast troškova poslovanja, naime, neovisno o porastu broja
noćenja i prihoda tijekom turističke sezone 2008. smanjuje i dovodi u
pitanje profitabilnost turističkog sektora, a donošenje novih zakonskih
akata moglo bi još više narušiti konkurentnost hrvatskog turizma.
Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a smatra nužnim utvrditi takav
normativni okvir u ovom području u kojemu će doći do sređivanja sadašnjeg
stanja, ali uz znatno veću ulogu poslodavaca prilikom donošenja odluka o
neporeznim davanjima koja opterećuju poslovanje, ali i aktivnu ulogu u kontroli
troškova za sredstva prikupljena po ovoj osnovi. Poslodavci se, naime
moraju brzo prilagoditi stanju u kojemu se mijenja paradigma velike
potražnje i pripremaju posebne programe koji će unaprijediti poslovanje
kroz smanjenje troškova koji će zahtijevati velike uštede kod svih
inputa. Smatramo i da bi sindikati trebali prihvatiti uvjete rada kakvi
vrijede u zemljama koje nas okružuju jer ćemo se vrlo teško moći nositi
sa sve većim konkurencijom na svjetskom ali i domaćem tržištu. Sve ostalo
značilo bi samo daljnje zaostajanje koje bi u konačnici bilo jednako
štetno i za radnike i za poslodavce ali i za cijelu našu državu,
zaključio je Popijač.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
REGIONALNI URED HUP-a U SPLITU
UZ POMOĆ SINDIKATA (HUS) UVJERIO MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG
UREĐENJA I GRADITELJSTVA DA PRAVILNIK O LICENCIRANJU TREBA POVUĆI
|
|
|
|
|
|
|
|
|
U regionalnom uredu Hrvatske udruge poslodavaca u Splitu
na konferenciji za novinare razgovaralo se o Pravilniku o licenciranju
te primjedbama poslodavaca na Nacrt prijedloga Zakona o arhitektonskim i
inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
Zvonko
|
|
|
|
|
Kotarac, predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Split,
izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva uvažilo primjedbe struke (graditelja)
i time pokazalo da poštuje pravila tržišne utakmice. Pripremljen je novi Nacrt prijedloga Zakona o
arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
uređenju i gradnji. Stupanjem na snagu ovog Zakona< | |
